Što je ExpoDiP i koja je svrha današnjih sajmova?
ExpoDiP je IPED-ova digitalna platforma za sajmove, kongrese, izložbe i ostala događanja. Nastala je kao potreba da se HUPED-ovim članovima i partnerima racionaliziraju troškovi nastupa na sajmovima te poveća doseg prema potencijalnim kupcima, ali i da ih se na jednom mjestu posebno izdvoji i istakne kao pružatelje kvalitetnih, sigurnih i licenciranih usluga i proizvoda na nedovoljno reguliranom tržištu nekonvencionalne medicine.
S druge strane HUPED podržava i pojavljivanje, nastup i promidžbu svojih članova, partnera i suradnika na svim drugim sajmovima, TV i radio emisijama ili putem interneta ukoliko će to povećavati prodaju njihovih proizvoda i usluga te neće zbog ostalih sudionika u tim promidžbenim događanjima narušiti svoj ugled i ugled organizacije (IPED – HUPED, EUPED i/ili APED) koja ih je licencirala, a mnoge i educirala kroz svoje obrazovne programe.
Obzirom da se i razni sajmovi u Hrvatskoj te inozemstvu koriste u svrhu promidžbe donosimo vam ovdje neke korisne informacije o samim sajmovima i svrsi naše digitalne platforme ExpoDiP.
SAJAM I NJEGOVE TRANSFORMACIJE
U početku nastanka sajmovi su bili glavni trgovački događaji na otvorenom prostoru te tada i jedini način prodaje proizvoda i usluga. Sajmovi poslije bivaju sve više organizirani i u zatvorenim prostorima te kroz povijest doživljavaju različite oblike transformacija.
Potom se sve više otvaraju i izolirane lokalne trgovine – dućani koji su za razliku od povremenih sajmova dostupni kupcima svaki dan i na različitim lokacijama uglavnom u zatvorenim prostorima.
Različiti dućani se potom udružuju u šoping centre koji također poput sajmova nude široku ponudu proizvoda i usluga različitih proizvođača na istoj lokaciji no za razliku od sajmova otvoreni su kupcima svaki dan tokom cijele godine i imaju puno bolju i ugodniju infrastrukturu sa luksuzno uređenim dućanima te kafićima i restoranima u klimatizacijski dobro riješenom zatvorenom prostoru za razliku od klasičnih sajmova koji se samo povremeno organiziraju u višenamjenskim paviljonskim prostorima sa montažnim jednostavnim elementima koji se po potrebu sastavljaju i rastavljaju, dok se ponegdje koriste i samo široki stolovi koji se spajaju i na kojima su izloženi različiti proizvodi izlagača.
Šoping centri poput sajmova također mogu biti specijalizirani za određenu vrstu roba i usluga različitih proizvođača (namještaj, građevinski materijal sa alatima, prehrambeni artikli itd) ili se u njima nalaze mješoviti dućani sa različitom ponudom kao što je to slučaj sa nekadašnjim jesenskim i proljetnim sajmovima.
Paralelno sa šoping centrima postoje još od prije i tržnice u uglavnom poluzatvorenim prostorima koje su specijalizirane uglavnom za prodaju hrane i raznih OPG proizvoda te isto tako za razliku od povremenih sajmova, dostupne su kupcima tokom cijele godine.
KOMBINACIJE RAZLIČITIH PRODAJNIH MOGUĆNOSTI
Danas su popularne i različite kombinacije pa se tako različiti specijalizirani sajmovi organiziraju i u okviru šoping centara.
Npr. u zagrebačkom Family Mallu redovito se organiziraju razni OPG i drugi sajmovi. Čak se organizira i Sajam namještaja i dekora u tom centru specijaliziranom po vrstama dućana uglavnom za namještaj te unutarnje uređenje… Smisao sajma u ovom slučaju je da se dođe vidjeti nešto novo čega možda do tad nije bilo u stalno otvorenim dućanima centra te da se dođe iskoristiti sajamske popuste i poslušati neko zanimljivo predavanje.
Također i drugi šoping centri kao što su Arena centar te Westgate City imaju povremene sajmove u svojim praznim prostorima između dućana gdje posjetitelji i inače prolaze.
Osim u šoping centrima sajmovi se organiziraju i u koncertnim te sportskim dvoranama kao što su npr. Arena Zagreb te Dom sportova, ali i u bolje opremljenim većim hotelima.
Sa druge strane nekadašnji jedini prostor na ovim prostorima specijaliziran prije samo za organizaciju sajmova sve više svoje paviljone pretvara u prostore za trajni najam raznim sportskim društvima, tvrtkama za skladištenje svoje robe itd. dok je pojedinim paviljonima potrebna obnova da bi uopće mogli imati bilo kakvu funkciju, a infrastruktura pojedinih paviljona koji su još uvijek u funkciji je vrlo opterećena u lošim vremenskim uvjetima…
Također, u sklopu sajmova mogu se održavati i različita predavanja pa i razni seminari te i veći događaj poput nekog kongresa. Sa druge strane pojedini sajam može biti i samo popratna relativno mala aktivnost vezana uz neki kongres koji je glavni nositelj pojedinih strukovnih događanja.
Sajam u idealnom slučaju može biti povezan i sa nekom stalnom TV emisijom kao što je to Sajam interijera In-dizajn od Mirjane Mikulec koji je usko povezan sa njenom istoimenom emisijom na RTL-u. To je zapravo dugoročno dobitna kombinacija za izlagače tog sajma jer to garantira dobru posjetu i izvrsnu promidžbu izlagačima.
KLASIČNI, HIBRIDNI I DIGITALNI SAJAM
U novije vrijeme sa razvojem brzog interneta te digitalnih tehnologija i različitih virtualnih platformi pojedini sajmovi su postali hibridni pa čak i samo digitalni.
Hibridni sajam je onaj koji ima i svoju digitalnu platformu, a digitalni sajam je onaj koji nema fizički prostor za izlagače već je cijela ponuda virtualnih izlagača dostupna na internet platformi.
Tu je također potrebno napraviti jasnu razliku između digitalnog sajma i obične web stranice te web shopa, raznih web portala i društvenih mreža.
Digitalni sajam također kao i klasičan sajam na jednome mjestu (virtualnom) i u točno određenom terminu objedinjuje različite proizvođače i davatelje usluga određene struke predstavljajući novitete u ponudi svojih izlagača (virtualnih) uz sajamske popuste na usluge i proizvode bez čega današnji sajmovi zapravo uopće nebi imali smisao postojanja. Podsjetimo da smo već napomenuli da su na svojim počecima sajmovi bili jedina trgovačka mjesta i događaji gdje se je odvijala sva trgovina, no danas to više nisu…
Radi istih razloga digitalni sajam se na isti način razlikuje od obične web stranice neke pojedinačne tvrtke ili web shopa koji su online kupcima stalno dostupni sa više manje istom ponudom.
Također moramo naglasiti da osim digitalne platforme ExpoDiP postoje i druge online platforme sajmova no one nisu toliko usmjerene prema kupcima već su više u formi svojevrsne društvene mreže izlagača (dakle virtualni B2B sajam).
ExpoDiP je digitalna B2C platforma sajma usmjerenja kupcima koji na jednostavan i privlačan način mogu odabrati proizvode i usluge izlagača po sajamskim popustima te se kroz razna online predavanja mogu upoznati i informirati o novostima u struci.
Na taj način ExpoDiP omogućuje izlagačima znatno povećanje dosega prema kupcima koji nisu ograničeni više lokacijom gdje se nalaze. Kupac ne treba više putovati 900 km iz npr. Crne Gore da bi došao na sajam u Zagrebu…
ExpoDiP također smanjuje troškove posjetiteljima i smanjuje troškove samim izlagačima ukoliko se odluče samo na digitalni sajam umjesto na klasični sajam.
ExpoDiP nije konkurencija niti jednom klasičnom sajmu već naprotiv može biti njihova izvrsna nadopuna na zadovoljstvo svih izlagača koji će znatno povećati svoj doseg i na zadovoljstvo kupaca kojima je sajam predaleko ili ga ne stignu posjetiti u radno vrijeme sajma.
Budimo realni, tko su uglavnom posjetitelji klasičnih sajmova – ljudi iz tog grada i bliže okolice koji stignu doći na sajam u njegovo radno vrijeme ukoliko ih nešto od ponude na sajmu zanima, a nije inače dostupno u dućanima ili šoping centrima te na web stranicama onda kada im se pojavi potreba za tim proizvodima i uslugama…
Ukoliko ste organizator klasičnog sajma, kongresa ili bilo kojeg drugog događaja, možete koristiti digitalnu platformu ExpoDiP.
SAZNAJTE KAKO I PRIJAVITE SE
UDRUŽIVANJE RAZLIČITIH SAJMOVA ZNAK JE SLABOSTI SVAKOG POJEDINOG SAJMA
Također, pojedini srodni sajmovi različitih organizatora mogu radi potrebe za povećanjem posjete i lakše te jeftinije promidžbe nastupiti i udruženo na istoj lokaciji i u istom terminu dok sa druge strane sajam koji je dovoljno jak sam po sebi jer ima veliki interesa izlagača i posjetitelja te snažnu promidžbu nema potrebu te čak i ne želi da se udruži sa drugim srodnim pa i potpuno različitim sajmovima (na istoj lokaciji i u istom terminu).
Udruživanje različitih tipova (srodnih ili još gore potpuno različitih) sajmova znak je slabosti svakog sajma pojedinačno u smislu slabe posjete potencijalnih kupaca što vremenom rezultira i smanjivanjem interesa izlagača koji tu više neće moći ostvarivati čak niti sekundarnu korist.
Udruživanje prije ili kasnije dovede do toga da slabiji sajam bude asimiliran od onog jačeg sajma te da izgubi svoj identitet pa se na kraju i potpuno ugasi ili pređe sa ponudom svojih izlagača na neku potpuno novu platformu koja je usklađena sa današnjim potrebama kupaca i potrošaća.
SVRHA DANAŠNJIH SAJMOVA
Interes izlagača iz pojedinih područja da predstave svoje usluge i proizvode na specijaliziranom sajmu danas umnogome ovisi o tome da li če taj sajam ispuniti njihova očekivanja, a to je povečanje prodaje njihovih proizvoda i usluga na samom sajmu ili nakon sajma.
Naravno, to u današnjim vremenima svaki pojedini izlagač koji koristi i druge raspoložive kanale prodaje može usporediti sa prodajom koju inaće ostvaruje unutar svoga dučana i/ili interneta te društvenih mreža i javnih medija kao što su TV, radio i razni časopisi…
Da li se danas uz sve dostupne kanale samostalne prodaje ili udružene prodaje kroz šoping centre (čega zapravo nije bilo kada su sajmovi nastali) isplati ulagati još i u sajamski nastup ovisi o nizu faktora:
- treba uzeti u obzir troškove sajma koji uključuju cijenu izrade štanda u tih nekoliko dana i njegova uređenja te osoblja na štandu koje će biti stalno dostupno posjetiteljima
- bitna je također promidžba sajma i da li organizator ulaže u odgovarajuću promidžbu sajma i svojih izlagača ili svaki pojedini izlagač mora još i sam ulagati znatna sredstva u svoju promidžbu svog nastupa na pojedinom sajmu što zapravo nema smisla jer vlastitim ulaganjem u promidžbu na sajmu vi zapravo činite uslugu i cijelom sajmu te i drugim izlagačima (uglavnom konkurenciji) koje će vaši posjetitelji vidjeti
- također treba uzeti u obzir ugled i poznatost sajma što se mijenja vremenom razvojem i promjenom cijeloga društva. Ugled zapravo izblijedi i može biti kontraproduktivan ako je ponuda organizatora sajma izlagačima sve lošija i lošija. To na kraju dovede do toga da izlagači sve više gube interes kako za sajam na kojemu su izlagali do sada tako i za druge sajmove istog organizatora.
Kad se sve ove stavke uzmu u obzir onda se lako odredi da li nastupati ili ne na pojedinom sajmu ili se orijentirati na druge platforme koje su riješile navedene potrebe izlagača.
SAJMOVI DANAS KAO TRGOVAČKE PLATFORME – DA ILI NE
Da li će sajmovi danas kao i nekad davno igrati svoju primarnu ulogu u smislu isplative trgovačke platforme ovisi i o tome tko su izlagači i što nude, da li ti izlagači imaju druge prodajne kanale ili su im specijalizirani sajmovi jedini prodajni kanal te da li je roba/usluga koju prodaju prikladna za bilo koji drugi prodajni kanal ili je oblik sajma još uvijek za njih jedini isplativi prodajni model.
Brojni OPG-ovi i dan danas koriste razne OPG sajmove (uz redovite tržnice) koji se organiziraju svako malo po cijeloj Hrvatskoj kao glavni pa i jedini prodajni model za hranu i razne poljoprivredne proizvode, zatim razni nakladnici koriste sajam kao što je Interliber da osim u knjižarama (kojima moraju ostaviti određenu proviziju…) prodaju puno povoljnije direktno kupcima svoje knjige. Sajmovi knjiga omogućuju zapravo izlagačima/izdavačima da više zarade po knjizi na sajmu nego u dučanu kojemu moraju ostaviti proviziju od oko 30%, a posjetiteljima da jeftinije nabave knjige te sudjeluju na raznim prigodnim događanjima unutar sajmova knjiga. Radi toga je i sajam knjiga poput Interlibera danas još uvijek tražen i vrlo dobro ako ne i najbolje posječen specijalizirani sajam.
Sa druge strane tu su i po dinamici održavanja znatno učestaliji sajmovi koji se ne zovu tržnicama isključivo zato jer ne prodaju razne prehrambene artikle već raznu drugu većinom rabljenu robu pa tako imamo: Sajam antikviteta, umjetnina i starina, svake nedjelje na Britancu kao i Hrelić – sajam rabljene robe takoďer nedjeljom ali na drugoj lokaciji, Sajmišna cesta br. 8.
Navedene vrste sajmova svakako mogu najduže odoljeti novijim prodajnim platformama kao što su dučani, šoping centri i digitalne tehnologije…
OPSTANAK SAJMOVA
Sajam da bi dugoročno opstao mora raditi na tome da:
- povećava svoju prepoznatljivost i svrhovitost na tržištu
- povećava svoj doseg prema potencijalnim kupcima
- smanjuje osnovne i dodatne troškove izlagačima
Ukoliko se ne uvažavaju te tri stavke iskustvo nas uči da će se svaki sajam neovisno o industriji koju predstavlja kad tad ugasiti. Životni vijek mu može biti produžen samo zahvaljujući veličini regije/države na kojoj se održava odnosno zahvaljujući velikom broju potencijalnih novih izlagača i posjetitelja obzirom da će oni stari s vremenom odustajati od daljnjeg nastupa na sajmu.
BUDUĆNOST KLASIČNIH SAJMOVA
Globalna pandemija COVID-19 imala je značajan utjecaj na klasične sajmove, jer su mnogi događaji bili odloženi, otkazani ili prebačeni na online format tokom perioda ograničenja putovanja i okupljanja.
Situacija sa sajmovima trenutno je fluidna, sa tendencijom prelaska ka hibridnom modelu. To znači da ćemo sve češće vidjeti kombinaciju fizičkih sajmova i digitalne platforme ExpoDiP kako bi se pružilo bolje iskustvo i veća dostupnost. Fizički sajmovi će i dalje imati svoje mesto, ali digitalni mediji će nastaviti da rastu i igraju sve veću ulogu u industriji događaja i izložbi.
U idućih 10-15 godina gotovo sigurno je da će klasični sajmovi izumrijeti poput tiskanih medija te da će ih preuzeti digitalni mediji, pitanje je samo kada će koja vrsta sajma doci na red za transformaciju prvo u hibridni sajam a potom u digitalni ili se potpuno ugasiti…
Npr. mnogi časopisi već odavno imaju hibridni model izdavanja te istovremeno objavljuju tiskana izdanja na kioscima koja prate ONLINE izdanja na web stranicama i preko društvenih mreža. Neki časopisi su već odavno ugasili tiskana izdanja i u potpunosti su dostupni samo preko digitalnih medija. Neki popularni web portali poput index.hr nikada nisu ni imali tiskanu verziju svoga časopisa/web portala.
Možemo napraviti još jednu usporedbu starog i novog u području kazališne i filmske industrije. Kazališne predstave još uvijek postoje i imaju svoj krug posjetitelja/gledatelja no danas postoji suvremena verzija kazališne predstave, a to je igrani film koji zahvaljujući snimateljskoj tehnologiji omogućavaju gledateljima znatno veči i realniji doživljaj te je neizmjerno veća potražnja za gledanjem igranih filmova u kinima ili kod kuće na digitalnim medijima kao što su TV te kompjuterski pa čak i mobitelski ekrani. Naravno, postoje paralelno i danas te se gledaju i kazališne predstave nastale davno prije igranih filmova, no danas vrlo vrlo rijetko…
Pročitajte i članak o tome zašto je Internet trgovina dovela već sad do zatvaranja brojnih trgovačkih centara u SAD-u no još ne i u Hrvatskoj:
Web trgovina raste, ali se trgovački centri ne boje za svoju budućnost. Zašto?
Autori članka su dr.sc. Ivan Damir Anić, ekonomski znanstvenik s Ekonomskog instituta Zagreb i autor Sektorskih analiza “Trgovina na malo” i Marcel Majsan, predsjednik udruge eCommerce Hrvatska osnovane 2015. s ciljem povećanja povjerenja u online prodaju.
Iduće informacije o sajmovima nam je dala umjetna inteligencija ChatBOX:
Prvi sajmovi na području današnje Hrvatske datiraju još iz srednjeg vijeka. U to vrijeme, sajmovi su bili važni događaji za trgovce i obrtnike koji su se okupljali na određenim lokacijama kako bi razmijenili robu i usluge. Ti sajmovi su često trajali nekoliko dana ili čak tjedana.
Jedan od najpoznatijih i najstarijih sajmova u Hrvatskoj je Sinjski sajam koji se održava u Sinju već više od 300 godina. Ovaj sajam je tradicionalno bio posvećen konjogojstvu i poljoprivredi, ali danas se proširio na različite sektore i privlači veliki broj posjetitelja.
Tijekom povijesti, sajmovi su se razvijali i prilagođavali potrebama tržišta. Danas postoje različiti vrste sajmova, kao što su industrijski sajmovi, turistički sajmovi, sajmovi knjiga, sajmovi hrane i pića, sajmovi tehnologije, sajmovi umjetnosti i mnogi drugi.
Sajmovi u našim krajevima doživljavali su svoj najveći uspjeh i popularnost tijekom razdoblja socijalizma, odnosno 1960-ih do 1980-ih godina. U to vrijeme, sajmovi su bili važan dio gospodarskog života i imali su snažnu podršku države. Organizirani su veliki međunarodni sajmovi, poput Zagrebačkog velesajma, koji su privlačili izlagače i posjetitelje iz različitih dijelova svijeta.
Sajmovi su tada bili mjesto na kojem su se predstavljali industrijski proizvodi, poljoprivredna mehanizacija, tehnologija, turizam, umjetnost i mnoge druge industrije. Bili su važan kanal za promociju i prodaju proizvoda te za uspostavljanje poslovnih kontakata.
Međutim, s promjenama u gospodarstvu i tržištu koje su se dogodile nakon raspada socijalizma, situacija sa sajmovima se promijenila. Globalizacija, razvoj interneta i digitalnih kanala komunikacije donijeli su nove načine promocije i prodaje proizvoda i usluga. Sajmovi su se suočili s izazovima u privlačenju izlagača i posjetitelja.
Najuspješniji sajmovi danas ovise o industriji i području. Evo nekoliko primjera sajmova koji su poznati po svojoj uspješnosti:
1. CES (Consumer Electronics Show) – Održava se u Las Vegasu i jedan je od najvećih sajmova tehnologije i potrošačke elektronike na svijetu. Privlači veliki broj izlagača i posjetitelja iz cijelog svijeta.
2. Hannover Messe – Održava se u Hannoveru, Njemačka, i jedan je od najvažnijih industrijskih sajmova na svijetu. Fokusiran je na industrijsku automatizaciju, energetiku, digitalizaciju i druge industrijske sektore.
3. Mobile World Congress – Održava se u Barceloni i jedan je od najvažnijih sajmova mobilne tehnologije i telekomunikacija. Privlači vodeće svjetske tvrtke iz tog sektora.
4. ITB Berlin – Održava se u Berlinu i jedan je od najvećih sajmova turizma i putovanja na svijetu. Okuplja izlagače iz turističke industrije, turističke agencije, hotelijerstva, zrakoplovstva i drugih sektora.
5. SIAL Paris – Održava se u Parizu i jedan je od najvećih sajmova hrane i pića na svijetu. Predstavlja širok spektar prehrambenih proizvoda i privlači izlagače i posjetitelje iz cijelog svijeta.
6. Art Basel – Održava se u Baselu, Miami Beachu i Hong Kongu i jedan je od najprestižnijih sajmova suvremene umjetnosti. Okuplja vodeće galerije, umjetnike i kolekcionare iz cijelog svijeta.
Ovi sajmovi su samo neki od primjera uspješnih sajmova u svojim industrijskim sektorima. Važno je napomenuti da uspješnost sajma ovisi o mnogim faktorima, uključujući reputaciju, kvalitetu izlagača, posjetitelje, organizaciju i relevantnost za industriju.
Digitalni sajmovi, poznati i kao virtualni sajmovi ili online izložbe, postaju sve popularniji i mogu pružiti brojne prednosti izlagačima. Evo nekoliko razloga zašto digitalni sajam može biti korisniji, posjećeniji i profitabilniji od tradicionalnog fizičkog odnosno klasičnog sajma:
1. Troškovna učinkovitost: Izlaganje na fizičkom sajmu može biti skupo zbog troškova prostora, izgradnje štanda, putovanja i smještaja. S druge strane, digitalni sajam može biti znatno jeftiniji jer ne zahtijeva fizičko prisustvo i putovanje. Izlagači mogu uštedjeti na troškovima i uložiti više sredstava u promociju i poboljšanje svoje virtualne prisutnosti.
2. Doseg i globalna prisutnost: Digitalni sajmovi omogućuju izlagačima da dosegnu širu publiku i potencijalne kupce iz cijelog svijeta. Posjetitelji mogu pristupiti virtualnom sajmu iz udobnosti svog doma ili ureda, bez potrebe za putovanjem. To može rezultirati većim brojem posjetitelja i većom vidljivošću za izlagače.
3. Fleksibilnost i dostupnost: Digitalni sajmovi omogućuju izlagačima da svoje proizvode i usluge predstave na interaktivan način, koristeći različite medije poput videozapisa, slika, prezentacija i virtualnih tura. Posjetitelji mogu istraživati sadržaj i komunicirati s izlagačima u vlastitom ritmu, bez ograničenja vremena i prostora.
4. Analitika i praćenje rezultata: Digitalni sajmovi često pružaju alate za praćenje i analizu posjećenosti, interakcije posjetitelja i generiranje potencijalnih kupaca. Izlagači mogu dobiti vrijedne informacije o tome tko je posjetio njihov virtualni štand, koje su proizvode ili usluge istraživali i koliko su vremena proveli na sajmu. To može pomoći u praćenju uspjeha i prilagodbi marketinških strategija.
5. Kontinuirana dostupnost: Dok fizički sajmovi traju samo nekoliko dana, digitalni sajmovi često ostaju dostupni nakon završetka događaja. To znači da posjetitelji mogu pristupiti sadržaju i kontaktirati izlagače i nakon završetka sajma. To može produljiti vrijeme za generiranje poslovnih kontakata i prodaju.
U području nekonvencionalne medicine i zdravih stilova života, digitalni sajam može biti bolji izbor u odnosu na istovremeno sudjelovanje na pravom sajmu. Evo nekoliko razloga zašto:
1. Ciljana publika: Digitalni sajam može privući ciljanu publiku koja je već zainteresirana za nekonvencionalnu medicinu i zdrav životni stil. Posjetitelji digitalnog sajma aktivno traže informacije i proizvode iz tog područja, što povećava šanse za uspjeh i prodaju.
2. Dostupnost i doseg: Digitalni sajam omogućuje izlagačima da dosegnu širu publiku bez geografskih ograničenja. Osobe iz različitih dijelova svijeta mogu pristupiti virtualnom sajmu i saznati više o nekonvencionalnoj medicini i zdravom životnom stilu. To povećava mogućnosti za pronalazak novih kupaca i partnera.
3. Edukacija i informiranje: Digitalni sajam pruža platformu za edukaciju i informiranje posjetitelja o nekonvencionalnim medicinskim praksama, alternativnim terapijama, zdravoj prehrani i drugim aspektima zdravog življenja. Izlagači mogu dijeliti informacije putem prezentacija, webinara, panela i drugih oblika sadržaja.
4. Interakcija i savjetovanje: Digitalni sajam omogućuje interakciju između izlagača i posjetitelja putem chatova, video poziva ili drugih alata za komunikaciju. To omogućuje pružanje personaliziranih savjeta, odgovaranje na pitanja i dijeljenje iskustava.
5. Troškovna učinkovitost: Sudjelovanje na digitalnom sajmu može biti financijski povoljnije u odnosu na pravi sajam. Troškovi putovanja, smještaja i izgradnje štanda mogu biti značajni na pravom sajmu, dok digitalni sajam zahtijeva manje financijskih resursa.
KVALITETA SAJMOVA I IZLAGAČA
Podrška organizacija odgovornih za kvalitetu i licenciranje usluga i proizvoda može biti važna za uspjeh sajma. Evo nekoliko razloga zašto:
1. Vjerodostojnost: Kada organizacije koje su odgovorne za kvalitetu i licenciranje podrže sajam, to može pružiti dodatnu vjerodostojnost samom sajmu. Posjetitelji će imati veće povjerenje u proizvode i usluge koje se nude na sajmu ako su podržani od strane relevantnih organizacija.
2. Kvaliteta izlagača: Organizacije koje su odgovorne za kvalitetu i licenciranje često postavljaju visoke standarde za proizvode i usluge u određenoj industriji. Kada takve organizacije podrže sajam, to može privući visokokvalitetne izlagače koji zadovoljavaju te standarde. To može poboljšati kvalitetu ponude na sajmu i privući posjetitelje koji su zainteresirani za visokokvalitetne proizvode ili usluge.
3. Edukacija i informiranje: Organizacije koje su odgovorne za kvalitetu i licenciranje često imaju stručno znanje i informacije o određenoj industriji. Kada podrže sajam, mogu pružiti edukativne sadržaje, predavanja ili radionice koje će posjetiteljima pružiti vrijedne informacije i znanja. To može poboljšati iskustvo posjetitelja i pružiti dodatnu vrijednost sajmu.
4. Povezivanje s relevantnim dionicima: Organizacije koje su odgovorne za kvalitetu i licenciranje često imaju veze s drugim relevantnim dionicima u industriji, poput strukovnih udruženja, regulatornih tijela ili institucija. Kada podrže sajam, mogu pomoći u povezivanju izlagača s tim dionicima i stvaranju novih poslovnih prilika. To može povećati vrijednost sajma za izlagače i posjetitelje.
Važno je napomenuti da podrška organizacija odgovornih za kvalitetu i licenciranje može biti značajan faktor koji pridonosi vjerodostojnosti, kvaliteti i vrijednosti sajma, a to je u Hrvatskoj što se tiče nekonvencionalne medicine: IPED – HUPED.